Na Jadranu se vrijeme ne prati samo preko temperature. Mještani prvo pitaju koji vjetar puše, jer o njemu ovisi hoće li trajekt isploviti, hoće li more biti mirno i hoće li glava boljeti. Tri su glavna vjetra, a svaki ima svoj karakter.
01Bura: hladna, suha i udarna
Bura puše s kopna prema moru, iz smjera sjeveroistoka. Nastaje kad se hladan zrak iz unutrašnjosti prelijeva preko Velebita, Biokova i drugih obalnih planina i sruši prema moru. Zato je najjača upravo pod planinama: u Senju, pod Velebitom i na Makarskoj rivijeri, gdje udari mogu doseći i više od 150 kilometara na sat.
Bura je mahovita. Ne puše ravnomjerno, nego u naletima, pa se na moru vide tamne mrlje koje jure prema pučini. Na obali podiže slanu prašinu s vrhova valova, zbog čega se kaže da „bura pere“ otoke. Kad puše, nebo je kristalno čisto, a vidljivost izvanredna. Ako se na vrhovima planina pojavi bijeli oblak, takozvana kapa, bura će vjerojatno potrajati.
Za jedriličare je bura opasna zbog iznenadnih udara i jer nosi brod od obale prema otvorenom moru. Male brodice i kajaci u buri ne isplovljavaju, a čak i veliki trajekti na nekim linijama tada prekidaju promet.

02Jugo: vlažno, toplo i uporno
Jugo puše iz smjera jugoistoka, uzduž cijelog Jadrana. Za razliku od bure, jača polako, danima, i stvara duge, visoke valove jer ima velik privjetrinski put od Otrantskih vrata prema sjeveru. Nebo je oblačno, zrak vlažan i težak, a često pada kiša. Mnogi ljudi uz jugo osjećaju umor i glavobolju, pa se u Dalmaciji za loše raspoloženje kaže da je netko „jugovina“.
Jugo najavljuje pad tlaka zraka, mutno nebo na jugu i sve dulji valovi koji udaraju o južne obale. Opasno je jer more podiže do obale, preplavljuje rive i otežava pristajanje. Uvale okrenute prema jugu tada postaju zamke, a sigurne su luke zaštićene sa sjeverne strane otoka.

Jugo se, za razliku od bure, može pratiti danima unaprijed. Kad ga najave, pomorci pojačavaju vezove, dodaju bokobrane i izbjegavaju luke otvorene prema jugu, a trajektne linije prema udaljenijim otocima češće kasne.
03Maestral: ljetni prijatelj jedriličara
Maestral je termički vjetar lijepog vremena. Nastaje ljeti jer se kopno danju zagrijava brže od mora, pa zrak s mora struji prema obali. Puše sa sjeverozapada, počinje oko podneva, najjači je sredinom poslijepodneva s tri do pet bofora i stišava se oko zalaska sunca. Noću ga zamjenjuje burin, slab vjetar s kopna.
Kad maestral redovito puše, vrijeme će ostati stabilno. Ako izostane nekoliko dana zaredom, a zrak postane sparan, to je često najava promjene vremena. Maestral je idealan za učenje jedrenja i za regate, poput one koja se svake jeseni održava u kanalu ispred Splita.

04Usporedba tri glavna vjetra
| Vjetar | Smjer | Kada | Nebo i more | Za male brodove |
|---|---|---|---|---|
| Bura | Sjeveroistok (NE) | Najčešće zimi, ali i ljeti | Vedro, udarni nalet, kratki valovi | Ne isplovljavati; opasni udari s kopna |
| Jugo | Jugoistok (SE) | Jesen, zima i proljeće | Oblačno, kiša, dugi visoki valovi | Izbjegavati južne uvale i otvoreni kanal |
| Maestral | Sjeverozapad (NW) | Ljeti, od podneva do zalaska | Vedro, umjereni valovi | Dobar za jedrenje, oprez s kajakom poslijepodne |
| Burin | Sjeveroistok (NE) | Ljetne noći i jutra | Mirno, lagano mreškanje | Ugodan, sidrite u zaklonu kopna |
05Ostali vjetrovi na ruži vjetrova
Osim tri glavna vjetra, jadranski pomorci poznaju cijelu ružu vjetrova s osam smjerova, a svaki ima svoje ime. Tramontana puše sa sjevera, hladna je i suha, slična buri, ali ravnomjernija. Levant dolazi s istoka i obično donosi oblačno vrijeme i kišu, a na nekim dijelovima obale zna biti vrlo neugodan.
Oštro puše s juga, često kao uvod ili završetak juga, dok lebić, poznat i kao garbin, dolazi s jugozapada. Lebić je kratkotrajan, ali opasan vjetar, jer nastaje s prolaskom fronte i podiže visoke valove na obalama okrenutim prema jugozapadu. Pulenat puše sa zapada i ljeti se često javlja kao popodnevni vjetar u kanalima između otoka.
Imena vjetrova potječu iz talijanskog i venecijanskog pomorskog nazivlja, koje je stoljećima bilo zajednički jezik pomoraca na Jadranu. I danas ih koriste pomorska prognoza, ribari i skiperi, pa ih vrijedi naučiti barem onoliko dobro koliko i nazive dijelova broda.
06Kako pratiti prognozu i Beaufortovu ljestvicu
Državni hidrometeorološki zavod izdaje pomorsku prognozu za Jadran nekoliko puta dnevno, a upozorenja se emitiraju i preko VHF radija. Jačina vjetra izražava se u boforima, prema Beaufortovoj ljestvici od 0 do 12. Za rekreativne jedriličare važno je znati da su 4 bofora ugodan vjetar, 6 bofora ozbiljan izazov, a 8 bofora olujni vjetar kod kojeg male brodove treba držati u luci.
Isprobajte ljestvicu u interaktivnom prikazu ispod ovog odjeljka. Pomičite klizač i pogledajte kako se mijenjaju brzina vjetra, stanje mora i preporuka za male brodove.
Visine valova odnose se na otvoreno more. U zaštićenim kanalima Jadrana valovi su u pravilu niži, ali udari bure mogu biti jači od prosjeka.
Umjeren vjetar
- Brzina
- 20–28 km/h
- Čvorovi
- 11–16 čv
- Val
- 1–1,5 m
Stanje mora: Mali valovi, sve češće bijele kreste.
Iskusni jedriličari uživaju; početnici kratite jedra.
Prije svake plovidbe provjerite
- Pomorsku prognozu za idućih 24 sata i upozorenja
- Najavljene udare vjetra, ne samo prosječnu jačinu
- Smjer vjetra u odnosu na luku i uvalu u kojoj ćete noćiti
- Tlak zraka i njegovu promjenu tijekom dana
?Česta pitanja
Koliko dugo traje bura?
Obično od jednog do tri dana, a zimi i dulje. Ljetna bura često traje samo nekoliko sati ili jedan dan.
Je li jugo opasnije od bure?
Opasnosti su različite. Bura je nagla i udarna, a jugo stvara visoke valove i povišenu razinu mora. Oba vjetra traže oprez i zaklon.
Zašto maestral puše samo ljeti?
Jer ovisi o razlici temperature između kopna i mora. Ljeti se kopno danju zagrijava mnogo brže od mora, pa nastaje stalan vjetar s mora prema obali.
Što znači 5 bofora?
Umjereno jak vjetar od 29 do 38 km/h, odnosno 17 do 21 čvor. Valovi imaju bijele kreste, a početnicima se preporučuje povratak u luku.



