Jedrenje nije rezervirano za bogate ni za one koji su odrasli na rivi. Uz malo teorije, dobrog instruktora i poštovanje prema vjetru, prvi samostalni okret kroz vjetar možete izvesti već nakon nekoliko dana.
01Kako jedrilica zapravo plovi
Većina ljudi zamišlja da vjetar jednostavno gura jedro, pa brod ide tamo kamo puše. To vrijedi samo kad plovite niz vjetar. U svim ostalim smjerovima jedro radi slično kao krilo aviona: zrak koji struji s obje strane zakrivljenog platna stvara razliku tlaka, a ona brod vuče naprijed i bočno. Bočnu silu poništava kobilica ili mač, teška peraja ispod trupa, pa od cijele priče ostaje kretanje prema naprijed.
Zato jedrilica može ploviti i gotovo prema vjetru, pod kutom od četrdesetak stupnjeva. Ravno u vjetar ne može nitko, pa se do cilja koji leži u smjeru iz kojeg puše stiže cik-cak, nizom okreta. Kad jednom shvatite da jedro morate namjestiti prema smjeru vjetra, a ne prema smjeru plovidbe, polovica teorije je iza vas.
Drugo važno pravilo glasi: brod se naginje. Nagib od petnaest do dvadeset stupnjeva sasvim je normalan i ne znači da ćete se prevrnuti. Kobilica s olovnim balastom vraća brod u uspravan položaj, a ako nagib postane neugodan, dovoljno je malo popustiti jedro ili se okrenuti malo prema vjetru.
02Nazivi koje morate znati prije ukrcaja
Na brodu se strane uvijek određuju gledajući prema pramcu, a u pomorskom žargonu često čujete talijanske i venecijanske izraze koji su se na Jadranu zadržali stoljećima. Nitko ne očekuje da ih znate sve, ali ovih desetak riječi skratit će svaki brifing:
- Pramac i krma – prednji i stražnji dio broda.
- Lijevi i desni bok – noću ih označavaju crveno i zeleno svjetlo.
- Glavno jedro i flok – veće jedro na jarbolu i prednje jedro ispred njega.
- Bum (sošnjak) – vodoravna greda na dnu glavnog jedra; pazite na glavu pri svakom okretu.
- Škota – uže kojim se jedro priteže ili popušta.
- Kormilo i rudo – na manjim brodovima kormilari se rudom, na većima kolom.
- Privjetrina i zavjetrina – strana s koje vjetar dolazi i strana na koju odlazi.
03Kursevi prema vjetru: od orce do krme
Kurs je kut između smjera plovidbe i smjera vjetra. Svaki kurs traži drugačiji položaj jedara, a promjena kursa bez prilagodbe jedara glavni je razlog zašto početnici „stoje“ na mjestu dok jedra lepršaju. Tablica ispod pokazuje osnovne kurseve i ono što ćete osjetiti na palubi.
| Kurs | Kut prema vjetru | Jedra | Kako se osjeća |
|---|---|---|---|
| U orcu (bajdevind) | 40–55° | Jako pritegnuta | Brod se naginje, vjetar se čini jačim, pljusak preko pramca |
| Polubočni vjetar | 60–80° | Malo popuštena | Brzo i ugodno, idealno za učenje |
| Bočni vjetar | 90° | Popuštena do pola | Najbrži kurs za većinu krstaša |
| Širokim | 110–150° | Jako popuštena | Mirnija vožnja, brod se manje naginje |
| U krmu (fordani) | 160–180° | Potpuno otvorena | Vjetar se čini slabijim, oprez zbog neželjenog prebacivanja buma |
Najviše ćete naučiti na polubočnom vjetru. Brod je stabilan, dovoljno brz da osjetite kako reagira na kormilo, a pogreške u trimu jedara odmah se vide: ako prednji rub jedra lepeće, pritegnite škotu; ako se brod previše naginje i bježi u vjetar, popustite je.
04Prvi manevri: okret kroz vjetar i okret niz vjetar
Okret kroz vjetar (virada) znači da pramac prolazi kroz smjer vjetra i jedra prelaze na drugu stranu. Kormilar najprije glasno upita posadu je li spremna, zatim najavi okret i polako povuče rudo. Posada otpušta škotu floka na jednoj strani i čim jedro prijeđe, priteže je na drugoj. Glavno jedro prelazi samo, ali svi spuštaju glave ispod buma.
Okret niz vjetar (kolumba) izvodi se kad krma prolazi kroz vjetar. Tu je oprez veći jer bum preleti cijelu širinu broda velikom brzinom. Zato se glavno jedro prije okreta pritegne prema sredini, okret izvede polako, a zatim škota postupno popusti. Na jakom maestralu mnogi skiperi radije naprave dva okreta kroz vjetar nego jedan nagli okret niz vjetar.
05Najčešće pogreške početnika
Prva je pogreška gledanje u palubu umjesto u jedra i obzor. Kormilar koji gleda u kompas ili u svoje ruke ne primjećuje kada jedro počne lepršati ni kada se s boka približava drugi brod. Oči trebaju biti na prednjem rubu jedra, na vodi ispred pramca i na tamnim mrljama na moru koje najavljuju nalet vjetra.
Druga je pogreška preveliko okretanje kormila. Jedrilica reagira sporije od automobila, pa početnici dodaju sve više kormila i brod na kraju krene u krug. Male i mirne korekcije, uz strpljenje od nekoliko sekundi, daju ravan i miran kurs.
Treća pogreška tiče se prtljage i reda na palubi. Konopi koji leže posvuda, papuče na izlazu iz kabine i ruksak na klupi kormilara stvaraju opasnost u trenutku kada treba brzo reagirati. Na brodu vrijedi staro pravilo: svaka stvar ima svoje mjesto i vraća se na njega čim više nije potrebna.
06Kako odabrati tečaj i s čim krenuti
U Hrvatskoj za samostalno upravljanje brodom trebate odgovarajuće ovlaštenje, a za rad s VHF radiostanicom i poseban tečaj. Ipak, prije ispita vrijedi proći praktičan tečaj u jedriličarskoj školi ili klubu. Najbolji tečajevi traju pet do sedam dana, s najviše četiri polaznika po instruktoru, i uključuju plovidbu po različitim vjetrovima, a ne samo po mirnom jutarnjem moru.
Oko Splita postoji mnogo škola, od gradskih klubova do tjednih krstarenja prema Šolti i Braču. Prije uplate pitajte koliko sati ćete stvarno provesti za kormilom, što se događa ako vjetar puše prejako i koje osiguranje pokriva polaznike.
Što ponijeti na prvi dan
- Obuću sa svijetlim, neklizajućim đonom koja ne ostavlja tragove
- Laganu vjetrovku, čak i usred ljeta
- Kremu sa zaštitnim faktorom 50 i šešir s vezicom
- Dvije litre vode po osobi i nešto slano za grickanje
- Rukavice bez vrhova prstiju za rad sa škotama
- Mekanu torbu umjesto tvrdog kofera
?Česta pitanja
Koliko je potrebno da naučim jedriti?
Osnovne manevre većina polaznika savlada za pet do sedam dana praktične nastave. Za samopouzdanje u jačem vjetru i pristajanje u gužvi treba jedna do dvije sezone redovitog jedrenja.
Moram li znati plivati?
Da, preporučuje se osnovno plivanje, ali prsluk za spašavanje nosite bez obzira na to. Dobre škole traže da ga početnici nose cijelo vrijeme na palubi.
Je li maestral dobar vjetar za učenje?
Jest. Ljetni maestral obično puše od podneva do zalaska sunca jačinom od 3 do 4 bofora, stalnog je smjera i predvidljiv, pa je idealan za prve kurseve i okrete.
Što ako dobijem morsku bolest?
Gledajte u obzor, ostanite na palubi, pijte vodu i preuzmite kormilo ako možete. Lagani obrok prije isplovljavanja pomaže više od praznog želuca.
Glavna urednica i instruktorica jedrenja
Marina Jurić
Jedri od dvanaeste godine, a posljednjih petnaest sezona vodi tečajeve jedrenja u Splitu. Piše o tehnici, opremi i prvim koracima na palubi.
